Zagonetke- spoznajne igre

Kako bi dijete odgonetnulo zagonetku i saznalo je li riječ o životinji, predmetu ili pojavi, treba o tome nešto znati. Odnos prema ranom učenju djece promijenio. Znanja su dostupnija te je više informacija koje okružuju dijete. Dijete uči iz okoline koja ga okružuje.

Usvajanju znanja prethode vrste mišljenja koja su karakteristična za dječju dob, a razvoj mišljenja ovisi o aktivnostima koje nudimo djetetu. Na početku su te spoznaje vezane za konkretno iskustvo, zatim do njih dolaze putem slika i tek kasnije zamišljaju uz pomoć riječi. Znanje i misaone sposobnosti su u uzajamnom odnosu. Odrasli imaju važnu ulogu u stvaranju prilika za usvajanje znanja. Elementarno znanje se usvaja svakodnevno u prostoru u kojem dijete boravi, parku, svugdje gdje je nešto novo i zanimljivo.

Dječja pitanja su želja za spoznajom, traganje za znanjem. Na pitanja treba odgovarati u skladu sa dječjim shvaćanjem, rasuđivanjem i rječnikom. Predmete je najbolje upoznavati "istraživačkim" aktivnostima, rukovanjem. Kod promatranja usmjeravamo pažnju na karakteristične osobine: izgled, zvukove, mirise, funkciju. Kad je dijete zrelije uspoređuje konkretne predmete, a kasnije uspoređuje pojmove i predmete po sjećanju. Uloga odraslih je potaknuti dijete. Aktivnosti koje im pružamo trebale bi djelovati u više smjerova: na misaone procese (analizu, sintezu, uspoređivanje, zaključivanje), na forme mišljenja (pojam, sud, zaključak) te osobine poput znatiželje, samostalnosti, radoznalosti.

Zagonetke su vrsta spoznajne igre. To su aktivnosti kojima utječemo na sve misaone procese i djeca ih izuzetno vole. Rješavanje najjednostavnijih zagonetki potiče dijete na usmjeravanje pažnje, pozornije promatranje, slušanje, uspoređivanje , klasificiranje kroz zabavu i igru.